Bijeljina, 04.12. 2011. god. - Privatna ginekološka ordinacija Dr. Vesna Lukić obavjestava da je u toku najnovija OBAVEZNA registracija pacijenata kod GINEKOLOGA po kojoj žene iznad 15 godina starosti, bez obzira gdje su se do sada liječile, mogu izabrati svoga ginekologa. Da bi ste ostvarili svoja prava preko zdravstvene knjižice u našoj ordinaciji potrebno je samo da ste već prethotdno registrovani u porodičnoj medicini, da dođete i registrujete se u našoj ordinaciji najkasnije do 31.12. 2011. godine. U trenutku registracije nije od značaja da li vam je trenutno ovjerena zdravstvena knjižica ali je neophodno da se registrujete da bi ste mogli koristiti svoje pravo preko zdravstvenog osiguranja kada za to steknete potrebne uslove. Za pacijentkinje koje se uredno registruju u našoj ordinaciji a trenutno nemaju ovjerenu zdravstvenu knjizicu, biće obezbijeđen popust na sve naše usluge od 20 %.
Sve dodatne informacije možete dobiti na sl. brojeve telefona: 065 511 422 055 204 339 ili e-mal: genus_femininum@hotmail.com
Ponedjeljak; 05.12. 2011. godine
Osiguranicima na raspolaganju 77 pedijatara i 78 ginekologa
Banja Luka, 28.11. 2011. god - U toku su aktivnosti u vezi sa evidentiranjem djece do 6 godina kod pedijatra i žena iznad 15 godina života, kod ginekologa, što je omogućeno novim pravilnikom o sadržaju, obimu i načinu ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu. Osiguranici iz navedenih grupa mogu da se opredijele za jednog od pedijatara, odnosno ginekologa, koji se nalaze na spisku ljekara koji rade u zdravstvenim ustanovama u RS sa kojima Fond ima potpisan ugovor o pružanju usluga iz oblasti ginekologije i pedijatrije. Informacije o spiskovima pedijatara i ginekologa kod kojih se osiguranici mogu evidentirati moguće je dobiti kod zaštitnika prava, koji inače informišu osiguranike o načinu evidentiranja kod ovih specijalista, u svim poslovnicama Fonda kao i na internet stranici Fonda u linku "prava osiguranika" - "Informacija za osiguranike broj 7". Takođe, urađeni su i leci za osiguranike, koji se distribuiraju po svim poslovnicama Fonda.
Podsjećamo, novim pravilnikom o sadržaju, obimu i načinu ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu, za djecu do navršene šeste godine, omogućeno je da pored izbora porodičnog doktora, mogu da se opredijele i za svog pedijatra, a žene za ginekologa, kod kojeg mogu da koriste zdravstvenu zaštitu direktno, bez uputnice porodičnog ljekara. Inače, prema posljednjim podacima, djecu do navršene šeste godine života, roditelji mogu da evidentiraju kod jednog od 77 pedijatara iz pedeset dvije zdravstvene ustanove, dok su ženama na raspolaganju 78 ginekologa iz četrdeset dvije zdravstvene ustanove iz javnog i privatnog sektora. Broj specijalista bi uskoro mogao da bude i veći s obzirom na to da su još neke zdravstvene ustanove izrazile namjeru da sa Fondom zaključe ugovor o konsultativno-specijalističkoj zaštiti iz pedijatrije i ginekologije. Ukoliko osiguranici budu imali problema i nejasnoća prilikom evidentiranja kod pomenutih specijalista mogu da se obrate zaštitnicima prava u svim kancelarijama Fonda, odnosno u svakoj opštini u RS.
(FZO RS)
Nedjelja; 27.11.2011. godine
Nastavak suđenja Iliji Jurišiću 28. novembra
BEOGRAD - Ponovljeno suđenje Iliji Jurišiću, optuženom za učešće u napadu na kolonu Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Tuzli, 1992. godine, nastavlja se u ponedeljak, 28. novembra pred Odeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu. Suđenje u slučaju poznatom kao “Tuzlanska kolona” počelo je u julu ove godine, nakon što je Apelacioni sud u Beogradu ukinuo prvostepenu presudu kojom je osuđen na 12 godina zatvora i naložio ponovno suđenje pred novim sudskim većem. Suđenje u slučaju poznatom kao “Tuzlanska kolona” počelo je u julu ove godine, nakon što je Apelacioni sud u Beogradu ukinuo prvostepenu presudu kojom je osuđen na 12 godina zatvora i naložio ponovno suđenje pred novim sudskim većem. Ilija Jurišić koji je optužen za upotrebu nedozvoljenih sredstava borbe izjavio je na početku ponovljenog postupka da nije kriv za stradanje vojnika JNA u Tuzli 1992. i da je u sud došao kako bi “skinuo ljagu sa svog imena i prezimena”.
Odlukom Apelacionog suda, u oktobru 2010. Jurišić je pušten iz pritvora u Beogradu u kojem je proveo tri godine, od hapšenja na beogradskom aerodromu “Nikola Tesla” 11. maja 2007, nakon čega se vratio u Tuzlu. Jurišiću je 28. septembra 2009. godine prvostepenu presudu izreklo veće kojim je predsedavala sudija Vinka Beraha-Nikićević, a ponovljeno suđenje odvija se pred većem kojim predsedava sudija Dragan Mirković. Prema optužnici, Jurišić je kao visoki starešina MUP-a BiH i dežurni Operativnog štaba Javne bezbednosti Tuzla, a nakon prijema naredbe za napad od svog pretpostavljenog, svim naoružanim jedinicama bošnjačko-hrvatske strane izdao naredbu za napad na kolonu JNA koja se 15. maja 1992. mirno povlačila iz tog grada. U napadu na vojnu kolonu ubijen je najmanje 51 vojnik, najmanje 50 je ranjeno, a uništena su vidno obeležena sanitetska vozila. Ilija Jurišić koji je optužen za upotrebu nedozvoljenih sredstava borbe izjavio je na početku ponovljenog postupka da nije kriv za stradanje vojnika JNA u Tuzli 1992. i da je u sud došao kako bi “skinuo ljagu sa svog imena i prezimena”. Odlukom Apelacionog suda, u oktobru 2010. Jurišić je pušten iz pritvora u Beogradu u kojem je proveo tri godine, od hapšenja na beogradskom aerodromu “Nikola Tesla” 11. maja 2007, nakon čega se vratio u Tuzlu. Jurišiću je 28. septembra 2009. godine prvostepenu presudu izreklo veće kojim je predsedavala sudija Vinka Beraha-Nikićević, a ponovljeno suđenje odvija se pred većem kojim predsedava sudija Dragan Mirković.
Prema optužnici, Jurišić je kao visoki starešina MUP-a BiH i dežurni Operativnog štaba Javne bezbednosti Tuzla, a nakon prijema naredbe za napad od svog pretpostavljenog, svim naoružanim jedinicama bošnjačko-hrvatske strane izdao naredbu za napad na kolonu JNA koja se 15. maja 1992. mirno povlačila iz tog grada. U napadu na vojnu kolonu ubijen je najmanje 51 vojnik, najmanje 50 je ranjeno, a uništena su vidno obeležena sanitetska vozila.
(Blic Online; 26.11.2011.)
Nedjelja; 20.03.2011. godine
Таблу и креду замијенио воћњацима
Datum: 17.03.2011 22:00 Autor: Тихомир Несторовић
ЛОПAРЕ
- На обронцима Мајевице стигао кукуријек, висибаба и јагорчевина, а
лијеска је већ изресала. То су сигурни показатељи да се ближи прољеће.
За вриједне домаћине и "звоно" да је дошло вријеме за радове у
воћњацима, двориштима, пчелињацима и на њивама.
Судећи
по пословима у дворишту наставника у пензији Николе Радовановића из
Прибоја код Лопара, ови вјесници прољећа поодавно су зазвонили, јер он
увелико уређује засад шљива, орезује воће, уређује растиње и цвијеће око
куће и припрема се да ускоро отвори и пчелиње кошнице.
- Посла увијек има, али не треба претјерано и кампањски радити.
Вриједи добро испланирати шта би требало да се уради, а онда полако,
сваки дан, обављати посао за послом. Тако нешто снажи човјека, испуњава
га задовољством и чини га срећним - каже Никола Радовановић. Његов животни пут скоро је истовјетан са каријерама свих просвјетних
радника: школовање, посао по декрету, напредовање у струци, заснивање
породице и повлачење у пензију.
Никола је послије завршене учитељске школе у Тузли био учитељ у
бројним мајевичким селима, а послије завршетка студија математике и
физике скрасио се у великом калесијском селу Тојшићи. Био је директор школа у Прибоју и у предграђу Тузле, а онда се поново
дохватио дневника, па је предавао још и ликовно васпитање и техничко
образовање, а онда пензија. Супруга му још ради у школи, али му помаже у
пословима око куће.
Скоро да нема области у којој се Радовановић није огледао. Биљежи
доста о свом крају. Значајно је помогао писање монографије прибојске
школе, а сада води метеоролошки дневник. Зато смо и причу о Николи почели с вјесницима прољећа, јер је све то
записано у његовим свескама дневне температуре, падавине, мразеви, први
цвјетови, активност птица и дивљачи...
Никола је најбољи примјер како са мало воље и труда може да се
оплемени живот у трећем добу и како да му се дају квалитетни садржаји.
Сликарство
Невелика кућа на пропланку поред храстове шуме уређена је и опремљена
са укусом. На зидовима доста Николиних графика старих мајевичких кућа,
слика завичаја, манастира... Све је рађено тушем. Вели, сваку слику ради
по мјесец или два. Полако и стрпљиво. На крају испадне право умјетничко
дјело.
- Читам штампу, имам сада и интернет и сликам. Преко дана сам у
природи. Уредио сам мале водоскоке, фонтане, мостове, стазе и клупе за
одмор - каже Никола.
Vijest preuzeta sa "Glas Srpske"
Srijeda; 16.03.2011. godine
Eno ga . . .
Subota; 08.01.2011. godine
Blic - Vijest iz Priboja (sa malim zakašnjenjem)
Četvrtak; 06.01.2011. godine
Pribojsko Badnje vece
Petak; 31.12.2010. godine
Novogodišnja poruka Milana Milića - Jagodinskog
Hvala ti, dragi naš Milane Miliću - Jagodinski
Dragi naš Jagodinski, ostaj nam još dugo godina živ, zdrav i čio, tvoji majevičani
Između Tuzle i Bijeljine
Kako je opisan ovaj dio putovanja
kroz Bosnu i Hercegovinu, u jednom njemačkom turističkom priručniku
Državana cesta koja vodi prema
Bijeljini, izlazi iz Tuzle u pravcu sjevero-istoka, i penje se uz strme
obronke planine Majevice. Taj dio puta sa mnogobrojnim krivinama, vodi kroz
nekada veoma naseljeno područje. Rat je izazvao da su mnogi mještani odavde
izbjegli i od nekadašnjih objekata su najčešće ostale samo ruševine. Iako su
od završetka rata prošle mnoge godine, vozeći se dalje, kilometrima je teškopronaći kuću u kojoj neko živi. Ova slika se
mijenja u Srpskoj Republici; ovdje je bilo mnogo manje razaranja.
Priboj je prvo veće mjesto,
sjevero-istočno od Tuzle. On je rapoređen sa obje strane glavne ulice i ima
više prodavnica, jednu benzinsku pumpu i nešto izdignutu na jednom brijegu,
jednu veoma lijepu, potpuno u bijelom održavanu, srpsku-pravoslavnu crkvu.
Posle Priboja preovladavaju
poljoprivredni predjeli, nastavljajući dalje, pojedinačne kuće naizmjenično se
smjenjuju sa malim selima. Neposredno
pored puta teče riječica Janja. Ovo područje je ravno, neplodno zemljište
prelazi u plodne oranice. Ovi ljudi ovdje žive dobro od njihovog
poljoprivrednog prihoda. Zgrade su prostrano sagrađene i upućuju na to da tu
žive zadovoljni stanovnici.
U naselju Ugljevik u prvom pogledu se primijećuju visoki hladnjaci
termo-elektrane. U zraku se osjeća odmah uz to odgovarajući mirisi. Postavljena
elekrana sa njenim hladnjacima remeti ovu prirodno-zelenu panoramu. U centru mjesta
nalazi se jedna veća srpsko-pravoslavna crkva novijeg datuma. Tu se nalaze
mnogobrojne novosagrađene zgrade, koje pružaju prebivalište mnogim ratnim izbjeglicama
iz drugih područja. Pored glavne ulice, kao i u sledećem mjestu nalaze se više
benzinskih pumpi. U posleratnom periodu na ovom području je sagrađeno više pravoslavnih
crkava…
Ponedjeljak; 20.09.2010. godine
Policajci u službenom vozilu
izazvali nezgodu
U Priboju
kod Lopara jučer se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je policijski
automobil koji pripada CJB Bijeljina udario u parkiranu hladnjaču.
Očevici kažu da je do nezgode došlo zbog klizavog kolovoza i velike
brzine kojom se kretao automobil u kojem su bila dva policajca.
Krećući
se u pravcu Tuzle, policijski automobil je u krivini izletio na
parkiralište ispred supermarketa, gdje je udario u parkiranu hladnjaču
koju je prevrnuo, zatim u stub, od koji se odbio i sletio u kanal dubok
oko dva metra. Nezgoda se dogodila u naseljenom mjestu gdje je
ograničenje brzine 60 km/h, a s obzirom na to da se pored puta nalazi
trgovačka radnja i autobuska stanica, prava je sreća da niko nije
stradao. (Izvor: Dnevni avaz)
Nedjelja, 11.7.
2010. godine
O Majevici, zmajovito
Klikni na sliku !!!
Četvrtak, 01.7.
2010. godine
Izložba radova sa 3. Likovnog sabora
Majevica 2010
LOPARE
- Tokom trajanja Likovnog sabora Majevica 2009. godine, i završne
izložbe u Lukićima dogovoreno
je da se u prostorijama Doma kulture u Loparama, otvori
izložba i prezentacija radeva sa ovoga zborovanja.
Ova izložba će biti svečano otvorena 11. jula,
u prostorijama Doma kulture u Loparama, sa početkom u 19 h.
A.
Završna izložba u Lukićima uoči Vidovdana:
Subota; 26. juni 2010. godine
Ликовни сабор Мајевица 2010.- Likovni sаbor Mаjevicа 2010.
ПРИБОЈ- ЛУКИЋИ - И ове је године одржан Ликовни сабор Мајевица 2010. Где, него опет у Лукића Јованове дворе. Опет општина Лопаре може да се похвали ретким културним догађајем у облику ликовног сабора уметника, који, будући да се одржава по трећи пут, већ прераста у традицију. Да мештанима Лопара и околине значи оваква манифестација доказали су својим трудом и средствима уложеним у изградњу асфалтног пута, који се креће повеликом стрмином у дужи од преко једног километра. Како прошле, тако и ове године време уметницима није ишло на руку. Ипак, сабор не би био то што му име каже, да се ту нису, упркос свему, сабрали и саборно дружили и радили : Боро Алексић; Бранко Миљуш, Ристо Радмиловић, вајар; Милан Милић Јагодински, Драган Бартула, Биљана Врбић Мачак, Ана Фафулић, Снежана Лазаревић Бекрић, Борислав Максимовић,Мирослав Боројевић Че, Здравко Анић, Жељко Жунић и Миладин Лукић.
Наравно да уметници, по својој природи комотни и опуштени, не би могли у тој врсти лагоде да стварају да добар део трошкова опет нису на себе прихватили општина Лопаре, власници бензинске пумпе САС и мештани села Горњи Прибој. Уметници су, сем добрих услова за рад имали могућности да посете околиш Мајевице, али су због лоших временских прилика „добацили“ само до виса на Бусији, где један млад човек, Светозар Остојић Ћеко, попут, такође младог човека и начелника Општине Лопаре, Раде Савића, брине на својему имању о баштини својих предака, што је за свак у хвалу. Наравно да ће и уметници у свему томе имати својега удела саветима и и догповорима о даљој сарадњи. Речју Лопаре и село Горњи Прибој на Мајевици нису више спаваоница у рајском окружењу под капом небеском, захваљујући њиховим мештанима и разумевању које показаху према труду Миладина Лукића, родоначелника ове племените идеје и сна који се очигледно остварује.
ММЈ
PRIBOJ- LUKIĆI- I ove je godine održаn Likovni sаbor Mаjevicа 2010. Gde, nego opet u Lukićа Jovаnove dvore. Opet opštinа Lopаre može dа se pohvаli retkim kulturnim dogаđаjem u obliku likovnog sаborа umetnikа, koji, budući dа se održаvа po treći put, već prerаstа u trаdiciju. Dа meštаnimа Lopаrа i okoline znаči ovаkvа mаnifestаcijа dokаzаli su svojim trudom i sredstvimа uloženim u izgrаdnju аsfаltnog putа, koji se kreće povelikom strminom u duži od preko jednog kilometrа. Kаko prošle, tаko i ove godine vreme umetnicimа nije išlo nа ruku. Ipаk, sаbor ne bi bio to što mu ime kаže, dа se tu nisu, uprkos svemu, sаbrаli i sаborno družili i rаdili : Бoro Aleksić; Бrаnko Miljuš, Risto Rаdmilović, vаjаr; Milаn Milić Jаgodinski, Drаgаn Баrtulа, Бiljаnа Brbić Mаčаk, Anа Fаfulić, Snežаnа Lаzаrević Бekrić, Бorislаv Mаksimović,Miroslаv Бorojević Če, Zdrаvko Anić, Željko Žunić i Milаdin Lukić.
Nаrаvno dа umetnici, po svojoj prirodi komotni i opušteni, ne bi mogli u toj vrsti lаgode dа stvаrаju dа dobаr deo troškovа opet nisu nа sebe prihvаtili opštinа Lopаre, vlаsnici benzinske pumpe SAS i meštаni selа Gornji Priboj. Umetnici su, sem dobrih uslovа zа rаd imаli mogućnosti dа posete okoliš Mаjevice, аli su zbog loših vremenskih prilikа „dobаcili“ sаmo do visа nа Бusiji, gde jedаn mlаd čovek, Svetozаr Ostojić Ćeko, poput, tаkođe mlаdog čovekа i nаčelnikа Opštine Lopаre, Rаde Sаvićа, brine nа svojemu imаnju o bаštini svojih predаkа, što je zа svаk u hvаlu. Nаrаvno dа će i umetnici u svemu tome imаti svojegа udelа sаvetimа i i dogpovorimа o dаljoj sаrаdnji. Rečju Lopаre i selo Gornji Priboj nа Mаjevici nisu više spаvаonicа u rаjskom okruženju pod kаpom nebeskom, zаhvаljujući njihovim meštаnimа i rаzumevаnju koje pokаzаhu premа trudu Milаdinа Lukićа, rodonаčelnikа ove plemenite ideje i snа koji se očigledno ostvаruje.
MMJ (Milаn Milić
Jаgodinski)
Petak; 04.6. 2010. godine
Отворен
међународни фестивал ,,Дани хармонике,, у Угљевику
Угљевик: Kонцертом ученика - лауреата Музичке школе ,, Корнелије Станковић,, Угљевик започео је Други међународни музички фестивал ,, Дани Хармонике,, у Угљевику који ће трајати од 03 - 07. јуна 2010. године у организацији Јавне установе Центар за културу ,, Филип Вишњић ,, Угљевик и Музичке школе ,, Корнелије Станковић ,, Угљевик. У уводном дијелу водитељка фестивала Драгана Мусладин упознала је присутну публику, такмичаре и госте о самом програму фестивала нагласивши да ће ове године поред такмичара из Бијељине, Угљевика и Источног Сарајева, учествовати такмичари из Србије, Украјине, Шпаније, Словеније и Мађарске. Престављен је и жири фестивала који ће ове године имати више посла у односу на предходну годину када је на фестивалу учествовало нешто мање такмичара...
Podsjećanje na Prvi slet sokolova, održan u
Priboju prije ravnih 100 godina
Priboj: Danas dragi majevičani kod nas važi pravilo: „Od uspomena se ne živi“, a u stvari nikada se od uspomena nije ni moglo tako dobro živjeti, ali ako su te uspomene vezane za jedan narod- narod majevički, i njegovo postojanje na ovim prostorima, njegovu nacionalnu borbu i bitisanje, onda te uspomene ne smiju biti tako lako zaboravljene, kako iz dužnog poštovanja prema onim našim precima zadojenih ljubavlju i patriotizmom prema svome zavičaju, čiji se duh još uvijek u nama proteže, tako i iz obaveze prema našim naraštajima i budućim generacijama. Jedno podsjećanje na našu prošlost, za mnoge danas nebitno; za jedne zbog opsjednutosti svakodnevnom borbom za obično preživljavanje, za druge zbog nedostatka vremena jer dnevno moraju da utvrdjuju koliko se njihova materijalna i finansijska osnovica uvećala… podsjećanje na Prvi slet sokolova održan u Priboju prije ravnih 100 godina.
Ali, stvari na Majevici tih davnih dana stajale su ovako: (tekst preuzet iz „Spomenice o proslavi pedesetogodišnjice crkve pribojske“ izdate tim povodom 1939. godine)
„… No naročito je važno spomenuti Veljku Čubrilovića, koji je služio u Priboju od 1910-1914 godine. Nacionalna svijest i patriotizam bili su na visokom stupnju u Majevici, te je Priboj kao centar srpskog življa bio izabran da se u njemu održi Prvi slet posavsko- podrinjskih srpskih sokola, na drugi dan Duhova 1910 godine. Na sletu je učestvovao kao tajnik tuzlanskog sokolskog društva Veljko Čubrilović, koji je tom prilikom neobično zavolio Priboj, te je podnio molbu za učestvovanje u natječaju za učitelja u srpskoj školi u Priboju…“
dalje: … Veljko organizuje u Priboju, na drugi dan Duhova 1910. godine, do tada neviđeni Sokolski slet na kome su se našli sportisti iz Tuzle, Brčkog, Bijeljine, Zvornika, Priboja i drugih majevičkih sela.
To su bile prilike na Majevici nekada, davne 1910 godine, a kakve su danas ??? Danas nema Austro-ugara, sloboda je i umjesto stranih okupatora ljudima u najvećoj mjeri vlada apatičnost i melanholija, šta će biti sutra; borba za goli zivot se nastavlja i … Na našu žalos zdrav majevićki duh nas je već poodavno napustio I time vjerovatnoća da ćemo u našoj svakodnevnoj borbi I sami istrajati.
Za podsjećanje na ovaj veliki događaj iz naše istorije dovoljno je samo:
- pogledajte fotografiju sa tog sleta,
- zatvorite oči par trenutaka i probajte da sebi u glavi stvorite sliku pribojskog crkvenog platoa I te bosonoge omladine koja diše jednom patriotskom dušom i željom da opstane kao svoj na svome!
Ništa više - Hvala vam !!!
Četvrtak, 13.05.2010. godine
Loša ekološka situacija u Ugljeviku
Poslije
dugogodišnjih polemika i nagađanja o tome kakav vazduh Ugljevičani udišu,
obzirom na blizinu Termoelektrane, u ugljevičku Skupštinu je napokon stigao
zvaničan izvještaj da ekologija nije nimalo ružičasta.
Prema izvještaju banjalučkog preduzeća ,,Master", koje je pratilo kvalitet vazduha u poslednja tri mjeseca prošle godine, Ugljevičani udišu vazduh u čijem sastavu je povremeno bilo trideset puta više čađi i čak 47 više kadmijuma nego je to dozvoljeno Pravilputa nikom o graničnim vrijednostima kvaliteta vazduha uRepublici Srpskoj.
Priboj - Članovi NVO “EKO-Leonardo” iz Priboja, sa EKO-sekcijom o.š. “Veljko Čubrilović” PRIGODNIM PROGRAMOM OBILJEŽAVAJU 22. MART, SVJETSKI DAN VODA u periodu od 19. do 22. marta 2010. godine a akcija čišćenja korita rijeke Janje, njenih pritoka i Jezera trajaće dva mjeseca.
„Rijeku Janju ne treba čuvati od ljudi, već učiti majevičane da čuvaju Janju!“
“BEZ OBZIRA DA LI ŽIVIMO UZVODNO ILI NIZVODNO SVI SMO U ISTOM BRODU”
Ravne na Koruskoj- Priboj - Obrad Lukić, naš sugrađanin koji je otišao davne 1973. godine u Sloveniju iz majevičkog kraja, tačnije rečeno sa same granice Tobuta prema Labuckoj, već dugi niz godina tamo se bavi likovnom umjetnošću i kiparstvom. Inače Obrad je član likovnog uduženja „Koroški likovniki“ sa kojim je imao do sada oko trideset zajedničkih izložbi i pored toga još osam samostalnih izložbi.
Kiparstvom se bavi već dvanest godina i član je Udruženja kipara Slovenije, sa kojim je do sada učestvovao u dvadeset pet kiparskih kolonija širom Slovenije, Mađarske i Slovačke. Inače Obrad Lukić živi i stvara u Ravne na Koruškoj, i jedan je od organizatora Medjunarodne kiparsko- slikarske kolonije koja se tradicionalno održava svake godine u ovome mjestu.
Velika želja i zamisao ovoga našeg umjetnika je da i sam učestvuje na nekoj od slikarsko-kiparskih kolonija koje bi bile organizovane kod nas i isto tako da uskoro dočeka i umjetnike sa naših prostora u svojoj koloniji u Ravne na Koruškoj.
Ostajemo u nadi da će neki od radova, ovoga našeg umjetnika, moći uskoro da se vide i u našem kraju.
(majevica.de)
Utorak; 01.02.2010. godine
Позив за достављање података
Поштовани,
Наша општина тренутно ажурира базу података са адресама људи који желе да
инвестирају у своју општину путем Фонда дијаспоре за развој Лопара.
Молимо Вас да на имејл loparepd@teol.net, (Одјељење за привреду и
друштвене дјелатности општине) пошаљете ваше имејл адресе и контакт телефоне са
адресама становања.
Ваша имејл адреса и остали подаци, без вашег одобрења, ни на који начин неће
бити доступни другим организацијама, нити ће се користити за слање маркетиншких
порука. Те адресе ће се искључиво употребљавати за наше међусобно повезивање и
комуникацију с циљем размјене информација о пројекту Фонд дијаспоре за развој
Лопара.
Стварање партнерских односа и искрене сарадње матице и наших људи у расејању
не може бити уколико нема узајамног повјерења, а изгубљено повјерење дијаспоре
враћамо дугорочним и стрпљивим радом, корак по корак, али одлучно и конкретним
потезима.
Позивамо све наше људе из дијаспоре да нам се прикључе на обострану корист,
да кроз инвестиције у Лопаре, односно улагање у Фонд дијаспоре за развој Лопара,
остваре свој профит и тиме допринесу укупном развоју општине Лопаре.
PRIBOJ
- Kako spojiti hobi sa korisnom djelatnošću na najboljem primjeru nam može pokazati naš sugrađanin, Miladin Mijatović iz Peljava, koji se već duže vremena bavi pčelarstvom i proizvodnjom ekološkog meda. Kao član Pčelarskog udruženja Semberije i Majevice do sada je dva puta učestvovao na poljoprivrednom sajmu "Interagro" u Bijeljini, gdje je oba puta osvojio veliku zlatnu medalju za kvalitet proizvoda.
Za med iz svoga pčelnjaka Miladin posjeduje i certifikat o izvrsenoj analizi biološkog i hemijskog sastava i kvaliteta meda, koji redovno šalje na ispitivanje u Poljoprivredni fakultet u Beogrdu.
Utorak; 24.11.2009. godine
Riječi zahvalnosti
PRIBOJ - Zahvaljujući građevinskom odboru, MZ Priboj, opštini Lopare, direktoru RiTE Ugljevik doktoru Anti Gajiću i Vladi RS, odnosno Ministarstvu za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo ovih dana radi se 1200 metara novom asfalta, MJESNA ZAJEDNICA Priboj, Džemat, u zoni EKO-kampa Majevica... Ovaj projekat se nastavlja i u idućoj godini, tako da se očekuje potpuni završetak ove putne komunikacije. Značaj ovog projekta se ogleda u održivosti ove ruralne zajednice, u kojoj živi povratnička populacija, značajan faktor ostanka mladih na selu, otvaraju se mogućnosti za razvoj omladinskog i ekoturizma na Jezeru... U svoje ime i u ime NVO EKO-Leonardo zahvaljujem se svima koji su na bilo koji način pomogli realizaciju ove kapitalne investicije!
Saopštenje Udruženja građana EKO Leonardo iz Priboja
PRIBOJ- Poštovani saradnici, kolege, (ovo je pozivnica za rad i saradnju...)
evo napokon mogućnosti da uradimo i ako kasno jedan mali dio aktivnosti vezano za eko-kamp Majevica 2009. Jesen je, oktobar je ali šta će mo bolje ikad nego nikad...Vlada RS, odnosno resorno ministarstvo ne podržava kompletan budžet projekta, međutim sa ovo malo novca pokušaćemo da opravdamo naš aktivizam i želju da animiramo mlade kroz omladinski eko kamp...počinjemo od nule...
Dakle, pored animiranja nove generacije eko sekcije u O.Š. Veljko Čubrilović i podjele 20 majica, namjenski odštampanih za njih, za očekivati je da su i ovi mladi dio omladinskog pokreta za promjene... Pored tih majica, štampamo još 50 majica Eko kamp Majevica 2009. Ognjen Petrović je uradio logo-odnosno odabrao font...Sav promo materijal koji slijedi bi trebao biti gotov u ove radne dane iduće sedmica...Radimo dva banera na stalku, drvenom, sa promocijom donatora kao i EKO-Leonardo i eko-kamp...pored toga idu četiri info table za Eko kamp Majevica od drveta, nešto extra...nabavićemo cement i šljunak pa će mo te info table zabetonirati na četiri lokaliteta...Imamo nabavljene četiri kante-kontejnera za prikupljanje otpada, sa oznakama za reciklažu, odnosno po jedan za metal, plastiku, staklo i karton-papir...znači prilika da se odradi i na edukaciji...imamo nabavljen alat za volonterski rad, rukavice, vreće za smeće itd...Bilo bi dobro da ako vrijeme posluži idući vikend izdvojimo vrijeme i ovo uradimo...Sićemo na planiranu lokaciju za eko kamp na obali jezera, i dogovoriti se šta i kako dalje...ukoliko bude vrijeme dobro ponijećemo šatore a imamo za sada 3 komada...bilo ko još ako ima šator neka ponese sa sobom!? Novca što ostane, kupićemo hranu i osvježenje...
Ja se nadam da će naš tim mladih ljudi uraditi još koji projekat i dobiti sredstva da se naše aktivnosti nastave, na proljeće, iduće godine...
Srdačan pozdrav i vidimo se!
Boško Nikolić NVO "EKO-Leonardo"
Srijeda, 30.9..2009. godine
Presuda za "Tuzlansku kolonu" BEOGRAD, 28.9. 2009. godine, Ilija Jurišić osuđen je na 12 godina zatvora zbog napada na kolonu JNA u Tuzli 1992. godine, kada je ubijen najmanje 51 vojnik.
U napadu na vojnu kolonu ranjeno je i 50 vojnika. Prema odluci suda Jurišić će ostati u pritvoru, a dve i po godine koje je proveo u pritvoru biće mu uračunate u kaznu. Predsedavajuća sudskog veća Vinka Beraha Nikićević obrazložila je da je Jurišić naredio nedozvoljen način borbe zabranjen po međunarodnom pravu.
Ona je podsetila da se vojna kolona povlačila iz Tuzla u skladu sa prethodnim dogovorom između BiH i Savezne Republike Jugoslavije, kao i na osnovu dogovora između predstavnika civilne i vojne vlasti Tuzle sa komadantom tuzlanske kasarne JNA.
Jurišić je, kako se navodi u optužnici, kao visoki starešina MUP-a BiH i dežurni Operativnog štaba Javne bezbednosti Tuzla, a nakon prijema naredbe za napad od svog pretpostavljenog, svim naoružanim jedinicama bošnjačko-hrvatske strane izdao naredbu za napad na kolonu JNA koja se 15. maja 1992. mirno povlačila iz tog grada.
Na osnovu te naredbe, snajperisti su, prvo pucali i ubijali vozače vojnih vozila, blokirali dalji prolaz kolone, a potom pucali i ubijali vojnike koji nisu bili organizovani za borbu niti u mogućnosti da pruže otpor.
Tom prilikom uništena su vidno obeležena sanitetska vozila, a prema optužnici koja je 18. septembra precizirana, u napadu na vojnu kolonu ubijen je najmanje 51 vojnik, dok je najmanje 50 ranjeno. (B92)
Srijeda, 16.9.2009. godine
Kakav zrak udišemo u regionu TE Ugljevik?
LOPARE - U srijedu,16.septembra 2009. u skupštinskoj Sali opštine Lopare (RS) u vremenu od 10.00 do 12.00 prezentovaće se stručna studija u pripremi gospođe Nade Božić, dipl.ing.tehn. sa Tehničkog instituta u Bijeljini. Studija se priprema u okviru projekta “Od učešća javnosti do održivog razvoja” kojeg realizuje Udruženje Centar za ekologiju i energiju, Tuzla (FBH) u partnerstvu sa NVO EKO-Leonardo, Priboj, (RS) uz finansijsku podršku EU i FOD BiH.
Prezentacija će se održati u Loparama, mjestu koje je zajedno sa brojnim opštinama ovog regiona izloženo štetnom uticaju zagađenja iz TE Ugljevik.
Organizatori prezentacije su osim finansijera pozvali građane, vladin, nevladin i biznis sektor, predstavnike Rudnika i TE Ugljevik, medije i sve zainteresovane za probleme zagađenja životne sredine. Prezentaciji će prisustvovati i neki predstavnici Ekoalicije, koalicije 39 NVO sjevero-istočne BiH, formirane u okviru projekta sa ciljem edukacije i zajedničkog djelovanja na rješavanju različitih problema njihovih sredina.
Diskusija na temu, koja će uslijediti odmah poslije prezentacije studije, trebala bi da pokaže stvarnu zainteresovanost prisutnih za navedeni problem, a svakako će biti tema našeg slijedećeg javljanja.
Ovom studijom takođe najavljujemo slijedeću kampanju Ekoalicije pod nazivom „Informišimo se o kvalitetu zraka u SIBIH“, koja će se realizovati 22.septembra u gradovima SIBiH.
Pripremila:
Advija Đonlić, koordinatorica projekta
Petak, 03.7 2009. godine
Izložba radova sa 2. Likovnog sabora Majevica 2009.
LOPARE
- Tokom trajanja Likovnog sabora Majevica 2009. godine, i završne
izložbe u Lukićima, sa načelnikom opštine dr. Radom Savićem, dogovoreno
je da se u prostorijama novosagrađenog Doma kulture u Loparama, otvori
izložba i prezentacija radeva sa ovoga zborovanja.
Ova izložba će biti svečano otvorena 11. jula, u prostorijama Doma kulture u Loparama, sa početkom u 19 h.
A.
Utorak, 23.6 2009. godine
Otvoren Likovni sabor Majevica 2009. u Lukićima
PRIBOJ
- Juče je u Lukićima povrh Priboja, načelnik SO Lopare Dr. Rado Savić,
otvorio drugi po redu, Likovni sabor Majevica 2009. Na ovom likovnom
zborovanju uzeli su učešća mnogobrojni likovni umjetnici iz: Beograda,
Novog Sada, Zavidovića, Subotice, Loznice i u očekivanju je da će se
ovoj kolonoji tokom njenog trajanje u narednim danima priključiti još
nekoliko vrsnih umjetnika kao i umjetka – amatera sa Područja samog
Priboja.
Podršku
organizatoru ovoga susreta, našem sugrađaninu i poznatom likovnom
umjetniku Miladinu Lukiću, pored ostalih pružilo je i DOO SAS iz
Priboja.
Završna izložba likovnih radova nastalih tokom ovoga saborovanja je predviđena je da se održi u subotu, 27.juna u sjedištu ove kolonije u Lukićima.
Priboj - Danas sam putem elektronske pošte koju sam dobio od likovnog umjetnika, Milana Milića – Jagodinskog, u prilogu dobio akvarele nastale prosle godine na Vidovdanskom likovnom saboru koji je odrzan na Majevici u organizaciji našeg sugrađanina i likovnog umjetnika Miladina Lukića.
Kako i sam Jagodinski reče da se iskreno raduje ovogodišnjem dolasku na Majevicu, a nama preostaje da svim učesnicima ove likovne kolonije poželimo ugodan boravak na Majevici, uz nadu da će mo i mi imati prilike da vidimo plodove te kolonije, koje će najvjerovatnije prerasti u jednu tradicionalnu Vidovdansku slikarsku koloniju, slikarskog druženja i okupljanja u Priboju i na Majevici.
A.
Nedjelja, 07.6. 2009. godine
Turnir u basketu povodom dana Mjesne zajednice
Priboj - Danas je povodom proslave dana Mjesne zajednice Priboj, na košarkaskom igralištu ispred osnovne škole, održan turnir u basketu. Na ovom turniru je uzelo učešće 15 ekipa sa područja: Priboja, Lopara, Ugljevika i Bijeljine. Uz prisusvo mnogobrojne publike svečano otvaranje turnira bilo je u 16.00 sati, i nakon vrlo interesantnih i uzbudljivih mečeva, turnir je privedn kraju negdje oko 24.00 sata, finalnom utakmicom između ekipa iz Ugljevika i Bijeljine. U ovom finalnom meču Bijeljincima je pošlo za rukom da ostvare pobjedu i tako osvoje prvo mjesto i predviđenu novčanu nagradu koja pripada pobjedniku. Gosti iz Bijeljine su nakon sportskog trijumfa na terenu učinili još jedan humani gest odričući se osvojene nagrade u korist pomoći u za liječenje Mire Delić iz Peljava. Tokom trajanja turnira za posjetioce učesnike turnira organizovano je posluživanje jelom i pićem kako bi se utolila zedj ovog sparnog junskog dana.
Kako je predviđeno, proslava Dana mjesne zajednice i održavanje turnira u basketu, treba da pređe u tradicionalnu pribojsku manifestaciju, koja će u narednim godinama biti organizovana u jos većem obimu i sa znatno bogatijim kulturnim I sportskimprogramom.
A.
Nedjelja, 24.5.2009. godine
Otkriven spomenik palim borcima Priboja
PRIBOJ - Danas je u centru Priboja, u okviru postojećeg groblja, otkriven spomenik poginulim borcima Priboja i civilnim žrtvama proteklog rata . Spomenik su uz prisustvo mnogobrojnih gostiju i zvančnika Republike Srpske i Skupštine opštine Lopare, otvorila djeca poginulih boraca. Na ovaj način još jednom izražen je znak zahvalnosti i podsjećanje na stradale u ovom ratu i na teški ratni period devedesetih godina, prošlog vijeka.
Sa ovoga skupa upućena je jasna poruka, da sve tekovine i ono za što su se borili borci, Vojske Republike Srpske i na kraju časno položili i svoje živote, ostaje naša dalja velika obaveza, kako njenog razvijanja, tako i očuvanja Republike Srpske.
Povodom otkrivanja spomenika, danas je u prostorijam Doma kulture u Priboju bila priređena i izlozba slika iz života i djelovanja 2. Majevičke brigade tokom rata.
Ponedjeljak, 04.5.2009. godine
Ministar Čubrilović otvorio lokalni put u mjestu Tobut
LOPARE - Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske (RS) Nedeljko Čubrilović i načelnik opštine Lopare Rado Savić otvorili su juče lokalni put od Tobuta do Vukosavaca dužine 7 120 metara. Za završetak izgradnje lokalnog puta kroz Tobut i rehabilitaciju puta Zajednica - Vukosavci izdvojeno je 456.000 KM, a sredstva su obezbijedili Vlada RS u iznosu od 450.000 KM i opština Lopare u iznosu od 15.000 KM. Ministar Čubrilović je naglasio da će Vlada RS stati iza svakog porojekta koji je važan za ovu regiju i dodao da lokalna zajednica treba da uputi svoje projekte Vladi Srpske kako bi bio urađen idejni projekat rekonstrukcije regionalnog puta Lopare - Tuzla preko prevoja Površnice.
Načelnik opštine Lopare Rado Savić istakao je da put kroz Tobut značajan ne samo za mještane, već i za cijelu opštinu, jer je tim projektom put od Lopara za Ugljevik i Bijeljinu skraćen za oko sedam kilometera. Ministar Čubrilović razgovarao je juče sa načelnikom Savićem o boljoj komunikaciji i povezivanju Lopara sa distriktom Brčko i Tuzlom, a sastanku su prisustvovali ministar saobraćaja i komunikacija FBiH Nail Šećkanović i resorni ministar Tuzlanskog kantona Zoran Milić, koji su obećali pomoć za rekonstrukcije ovog putnog pravca. Savić je naglasio da bi rekonstrukcija ovog putnog pravca bila od velikog značaja za ukupan privredni i ekonomski razvoj opštine Lopare. U prošloj godini na području opštine Lopare izgrađeni su lokalni putevi u još četiri naselja. Krajem 2008. godine asfaltirano je oko 1,5 kilomatra puta kroz Tobut sredstvima Razvojnog programa iz socijalno-ekonomske komponetet RS čime je u potpunosti asvaltiran put kroz Tobut. Krajem aprila završeno je asfaltiranje lokalnog puta u mjesnoj zajednici Kozjak kroz zaseoke Blagojevići, Petrovići i Ristići u dužini od 700 metara, širine 3,5 metra sa bankinama. U izgradnji puta sredstva u iznosu od 100.000 KM zajedno su obezbjedili građani Kozjaka, Ministarstvo saobraćaja i veza RS i opština Lopare. U Mjesnoj zajednici Kozjak u narednom periodu biće asfaltirano još oko 300 metara lokalnog puta, čime će asfaltom u potpunosti biti povezani zaseoci Blagojevići i Petrovići sa glavnim lokalnim putem i centrom Lopara.
U okviru Đurđevdanskih svečanosti, a povodom krsne slave opštine Lopare, 6. maja Đurđevdana, ministar Čubrilović i načelnik Savić otvorili su juče i brdsku auto-trku "Lopare 2009" Organizator ove auto trke je AMKK "Feromont sport" Bijeljina, a pokrovitelji su opština Lopare i Vlada RS.
( RTRS)
Nedjelja, 15.2.2009. godine
Nove knjige Rade Tojića
Priboj - Juče je iz štampe izašla nova knjiga, autora Radivoja- Rade Tojića, monografije i rodoslovi sela Podgore pod nazivom „Podgora na Majevici“, a polovinom naredne sedmice će iz štampe izaći i monografija i rodoslovi sela Brijest i Potraš pod nazivom „Brijest i Potraš na Majevici“.
U ovim dvjema knjigama su na vrlo opširan način obrađena i opisana porodična stabla, njihova porijekla i korijeni svih žitelja ovih podmajevičkih sela.
Za detaljnije informacije možete se direktno obratiti samome autoru na navedeni broj mobilnog telefona - 065/589 677
Subota, 14.2.2009. godine
Od Dejtona do danas otišlo 100.000 mladih
BANJALUKA - Bosna i Hercegovina jedina je zemlja u okruženju koja u poslednje tri godine nije poslala izveštaj Ujedinjenim nacijama o zapošljavanju mladih. Koliko je interesovanje vlasti na svim nivoima pokazuje činjenica da od 2006. nije donesena nijedna politika ili strategija o mladima, a u RS još 14 opština nije usvojilo ni Omladinsku politiku.
Predstavnica nevladine organizacije „Perpetuum mobile - Centar za razvoj mladih i zajednice” Bojana Trninić ukazala je na istraživanje Agencije za rad i zapošljavanje BiH koja je krajem prošle godine registrovala 165.000 mladih nezaposlenih ljudi od 15 do 30 godina. „Ništa nije ispunjeno iz Omladinske politike RS koja je usvojena 2006. Imamo ministra porodice i omladine koji organizuje seoske igre i pravi flajere za bacanje kamena s ramena, a ništa ne radi za mlade ljude”, rekla je Bojana Trninić. Ona je dodala da i mladi ljudi, posebno oni koji su ponikli u omladinskim organizacijama, pa se naknadno kroz političke partije afirmisali na određene pozicije, treba da daju veći doprinos rešavanju problema ove populacije. Trninić je na prezentaciji projekta Helsinškog parlamenta građana „X-Press” u okviru kojeg su mladi bili predstavljeni kao jedna od marginalizovanih grupa rekla da istraživanja nevladinog sektora i međunarodnih organizacija pokazuju da između 77 i 83 odsto mladih želi da napusti BiH navodeći kao glavne razloge nezaposlenost i kvalitet obrazovanja. „Nepobitna je činjenica da je od Dejtonskog sporazuma do danas BiH prema zvaničnim podacima ambasada, vladinih institucija i međunarodnih organizacija BiH napustilo preko 100.000 mladih ljudi”, rekla je Trninić. Ona je dodala da je alarmantna činjenica da se postotak onih koji žele da odu iz BiH svake godine sve veći, podsećajući na istraživanja nakon Dejtonskog sporazuma koja su tada ukazivala da je 49 odsto mladih želelo da ode iz BiH. Viši stručni saradnik na pitanjima saradnje sa omladinskim organizacijama Saša Ugren smatra da ipak ima pomaka u odnosu prema mladima ilustrujući to podatkom da je u ovoj godini za subvencije kamata mladim bračnim parovima povećan iznos iz 2008. sa 400.000 na 600.000 KM. „Prošle godine za podsticaj zapošljavanja mladih izdvojeno je 900.000 KM, ove godine za tu namenu predviđena su 2.000.000 KM”, rekao je Ugren i najavio da će do kraja februara biti raspisan konkurs za finansiranje omladinskih organizacija. On je pozvao sve opštine koje još nisu usvojile Omladinsku politiku da to urade što pre kako ne bi ostale uskraćene za novac iz ovih namena.
(Blic Online)
Petak, 09.1.2009. godine
In memoriam: Zdravko Antonić (1934–2009)
Na Božić, 7. januara 2009. godine, u Beogradu je, u 75. godini, umro dr Zdravko Antonić, redovni član ANURS i dugogodišnji profesor Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci.
Zdravko Antonić rođen je 22. marta 1934. godine u Rastošnici kod Zvornika. Filozofski fakultet, smjer Istorija, završio je u Beogradu 1963. Na istom fakultetu završio je i postdiplomske studije 1966. i odbranio doktorsku disertaciju 1971. U Institutu za istoriju u Sarajevu prošao je kroz sva zvanja: naučni saradnik, viši naučni saradnik i naučni savjetnik. Bio je i direktor instituta (1975–1978).
Po potrebi službe premješten je u Predsjedništvo SFRJ, na dužnost rukovodioca Službe za dokumentaciono-informativne poslove u Savjetu Federacije. Potom je, kao savjetnik CKSKBiH (1985–1991), radio na sređivanju pisane zaostavštine Rodoljuba Čolakovića. Radio je, kao naučni savjetnik, u Institutu za noviju istoriju Srbije (1991–1992), i u Balkanološkom institutu SANU (1993–2002). Od 1996. do 2008. predavao je, kao redovni profesor, na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci.
Za dopisnog člana ANURS izabran je 2004, a za redovnog člana 2008.
Zdravko Antonić bavio se uglavnom istorijom jugoslovenskog prostora u Drugom svjetskom ratu (1941–1945). Autor je i priređivač 16 knjiga. Takođe, napisao je i više od 100 rasprava, članaka, priloga i prikaza u raznim časopisima i zbornicima radova. Učestvovao je na nekoliko desetina naučnih skupova, uključujući i međunarodne konferencije u Moskvi i Jerusalimu.
Zdravko Antonić shvatao je važnost formiranja jakog istorijskog centra u Banjoj Luci, pa se svesrdno zalagao za podizanje novog naraštaja istoričara u prijestonici Republike Srpske. Upravo su mladi ljudi mogli mnogo da nauče od Zdravka Antonića, koji je od vremena kad je započinjao svoj radni vijek, kao seoski učitelj, pa do vremena kad je završavao svoj životni vijek, kao redovni član Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, stekao veliko životno i radno iskustvo.
(Glas Srpske)
Petak, 09.1.2009. godine
PUTEM DO ODRŽIVOG RAZVOJA
PRIBOJ - Obavještavamo medije da je Udruženje Centar za ekologiju i energiju (CEETZ) uz finansijsku podršku Evropske unije i u saradnji sa NVO EKO-Leonardo započelo realizaciju dvogodišnjeg projekta (1.12.2008.-1.12.2010.) pod nazivom „Od učešća javnosti do održivog razvoja“.
Prateći svoju viziju, podsticaj održivog razvoja korištenjem edukativnih, naučnih i praktičnih metoda, CEETZ nastavlja svoj rad sa novim ciljem – stvaranje koalicije NVO koja će tokom brojnih edukativnih radionica uz stručne studije i prezentacije, kampanje i medijska istupanja, jačati svoje kapacitete i uspostaviti bolje političke dijaloge i protok informacija između vladinog i nevladinog sektora, te uticati na davanje prioriteta projektima održivog razvoja i njihovoj realizaciji.
Koaliciju će sačinjavati nevladine organizacije koje se bave pitanjima okoliša, mladih, učešća javnosti, održivim razvojem, demokratizacijom i ljudskim pravima u oblasti okoliša i održivog razvoja. Članovi koalicije će tokom edukacije steći brojna saznanja o problemima i načinima njihova prevazilaženja, osposobiti se za samostalno vođenje kampanja i realizovati ih u svojim sredinama, stvoriti bazu podataka sa svim relevantnim osobama koje mogu pomoći u rješavanju okolinskih problema i pružiti kvalitetnu podršku vlastima u rješavanju nagomilanih problema.
Na rang-listi razvijenosti opština u Republici Srpskoj za 2009. u razvijene opštine spadaju: Banjaluka, Bijeljina, Gacko, Gradiška, Doboj, Lukavica, Laktaši, Pale, Prijedor, Prnjavor, Teslić, Trebinje, Zvornik i Ugljevik.
Prema podacima Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS kao srednje razvijene su rangirane opštine: Brod, Višegrad, Derventa, Kasindo, Kozarska Dubica, Milići, Modriča, Mrkonjić Grad, Novi Grad, Sokolac, Srbac, Foča, Čelinac i Šamac. Odlukom Vlade u grupi nerazvijenih opština su: Bileća, Bratunac, Kostajnica, Vlasenica, Kotor Varoš, Kneževo, Lopare, Nevesinje, Petrovo, Ribnik, Rogatica, Rudo, Srebrenica, Han Pijesak, Čajniče, Šekovići i Šipovo.
Izrazito nerazvijene opštine u RS su: Berkovići, Vukosavlje, Donji Žabar, Istočni Drvar, Istočni Mostar, Istočni Stari Grad, Jezero, Kalinovik, Krupa na Uni, Kupres, Ljubinje, Osmaci, Oštra Luka, Pelagićevo, Petrovac, Trnovo i Ustiprača.
U odnosu na rang-listu razvijenosti opština za 2007. i 2008. godinu, 13 opština u Srpskoj prešlo je iz niže kategorije u višu, a osam opština je iz više palo u nižu kategoriju.
Rang-lista je utvrđena prema kriterijumima koje je donijela Narodna skupština RS i na osnovu podataka koje je Ministarstvo uprave i lokalne samouprave prikupilo od nadležnih institucija.
( Srna )
Petak, 14.11.2008. godine
Лаички покушај расвјетљавања једног детаља из прошлости нашега Прибоја
Jedan vrlo interesantan tekst o pokušaju rasvjetljavanja istorije Priboja.
"Даља прошлост Прибоја и прибојског краја мало нам је позната. Нама који се аматерски бавимо прошлошћу Прибоја и осталих села Мајевице не преостаје ништа друго него да небројено пута прелиставамо Филиповићеву монографију не би ли пронашли нешто ново, што нам је у претходном читању промакло оку. Нешто више историјских података о Прибоју може се прочитати у књизи Основна школа у Мајевичком Прибоју, те по неки занимљив податак може се пронаћи и у књизи Прибој Мајевички (монографија и родослови), књига која ће добити на вриједности наредних десетљећа када потпуно утихне народно предање. ..."
Srijeda, 29.10.2008. godine
Vladika Vasilije obišao otkrivene temelje manastira svetog proroka Jeremije u Rožnju
Vladika zvorničko-tuzlanski Gospodin Vasilije obišao je danas, zadužbinu kralja Dragutina, otkrivene temelje manastira svetoga proroka Jeremije u Rožnju. Ova velika svetinja Majevice i cijele Eparhije zvorničko-tuzlanske bila je metoh manastira Tavna.Vladika zvorničko-tuzlanski Gospodin Vasilije obišao je danas, zadužbinu kralja Dragutina, otkrivene temelje manastira svetoga proroka Jeremije u Rožnju. Ova velika svetinja Majevice i cijele Eparhije zvorničko-tuzlanske bila je metoh manastira Tavna. Manastirska crkva razorena je dolaskom osmanlija na prostore Bosne i Hercegovine. Preosvećeni Vladika Vasilije saopštio je da su pronađene mošti trojice monaha mučenika ovog manastira koje su sklonjene i biće vraćene kada se ponovo vaspostavi ova svetinja. U selu Rožanj je u II svjetskom ratu pobijeno 108 mještana koji su stradali od strane Francetićeve divizije. 87 nemoćnih ljudi su živi spaljeni u kući Neđe Mićića dok su ostali poubijani na druge zvjerske načine. Spomenik ovim stradalnicima razoren je u poslednjem ratu. Prenos ostataka ovih novomučenika je u toku i njihove mošti biće takođe pohranjene u ovom manastiru nakon njegovog vaspostavljanja. Njegovo Preosveštenstvo je u razgovoru sa nadležnim sveštenikom i vjernim narodom organizovao Građevinski odbor za izgradnju ove svetinje. Pored ovog manastira postojao je još jedan metoh manastira Tavne koji je takođe u ruševinama i nalazi se u selu Skočić kod Zvornika a bio je posvećen Časnom krstu. Ono što je bitno istaći je da se jednom mjesečno ne mjestu manastira pojavljuje voda koja u toku dana nestane. Na ovo mjesto narod dolazi u velikom broju a posebno nerotkinje i ljudi sa psihičkim problemima. Ovim putem pozivamo vjerni narod Majevice, Eparhije zvorničko-tuzlanske kao i cijele Srpske Pravoslavne Crkve da svojim prilozima pomognu vaspostavljanje ove velike svetinje.
Broj žiro računa Eparhije zvorničko-tuzlanske u Novoj banci: 555-001-00029659-38 sa naznakom: Za manastir svetog proroka Jeremije u Rožnju. Izvor informacije: Eparhija zvorničko-tuzlanska
Nedjelja, 21.9.2008. godine
Put od Gornjeg Priboja do Busije
Priboj - Preduzeće "MEGA DRVO DOO" iz Bijeljine je počela sa zemljanim radovima i pripremama za uredjenje i asfaltiranje puta koji vodi od Gornjeg Priboja uz strmu padinu tzv. Ðeruša, dalje preko Petkovića u pravcu Busije, gdje je već ranije u saradnji sa Ekološkom društvom "Viva natura" započeto uređenje rekreativnog parka majevičkog vrha Busije.
Subota, 21.6.2008. godine
Градња цркве у с. Потраш
Потраш, још једно од села на прелијепој планини Мајевици које припада парохији прибојској и једно од пограничних мјеста у Републици Српској према Федералним дијелом БиХ. Мјесто које је украшено прожетим пашњацима а у њефовим вишимдјеловима обрасло шумама и четинарима, одувијек је изазивало дивљење и поштовање код путника намјерника. Кроз историју село и у више наврата страдало од непријатеља. Код мјештана јавља се жеља да у спомен свим српским страдалницима, палим војсковођама и војницима посвете овај цвети храм. Заједно са надлежним свештеноком, христољубиви и благочестиви народ почиње градњу цркве 2005. године. Тада смо добили плац од породице Цвјетиновић, Љубомира и Мирјане /2 дунума/. Припремљена је сва потребна документација за почетак извођења радова и исти су отпочети захваљујући прилозима вјерника мјештана и људи добре воље. Од приложника требам истаћи и захвалити се породици Секулић и Јовановић. Тренутно је црква покривена и наручени су крстови за исту. Радови теку планираним темпом иако смо у малом финансијском заостатку.
Надамо се да ћемо у што краћем временском року успјети окончати радове и у миру осветити овај Храм.
С поштовањем, Лазић Б. Јеремија
Utorak, 25. mart 2008. godine
Preminuo Goran Miljanović (1956-2008)
Danas je u 52. godini života nakon teške bolesti u Belgiji preminuo Goran Miljanović. Goran je rođen 2. oktobra 1956. godine u Šibošnici kod Lopara, gdje je i počeo nogometnu karijeru u kojoj je najviše uspjeha imao upravo kao igrač Slobode.
U FK Sloboda je došao 1978. godine u vrijeme velikog uspona ovoga kluba i zadržao se punih deset godina, a za taj period je odigrao preko 350 zvaničnih utakmica u „crveno-crnom“ dresu. Nakon toga je prešao u redove belgijskog Lirsa gdje je i okončao karijeru, te tamo i nastavio živjeti do iznenadne i prerane smrti.
Sahrana će se obaviti u ponedjeljak 31. marta. na groblju u Jablanici.
Petak, 22. februar 2008. godine
Počelo suđenje za masakar tuzlanske kolone BEOGRAD - Pred Većem za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu u petak je počelo suđenje Iliji Jurišiću (64) iz Tuzle, zbog naređenja za napad na kolonu vojnika JNA koja se povlačila iz Tuzle u maju 1992, poznate kao "tuzlanska kolona", kada je poginulo najmanje 92 vojnika.
Optuženi Ilija Jurišić odbacio je na početku suđenja pred Većem navode optužnice koja ga tereti za upotrebu nedozvoljenih sredstava prilikom povlačenja kolone kada su stradali vojnici. "Nisam nikakav kriminalac, pogotovo nisam ratni zločinac. Nisam uradio ništa nezakonito a pogotovo ne delo koje mi se stavlja na teret", rekao je Jurišić iznoseći odbranu. On je kazao da je svestan da je rat kao pojam najretrogradniji čin za uništenje čoveka i da se tokom rata molio da ne uradi nešto što bi se kosilo sa njegovom savešću. "Spadam u one koji su najmanje prizivali nesreću u Tuzli. Da je bilo više razuma i strpljenja to je moglo da se spreči i zbog toga sam kao čovek tužan", istakao je Jurišić i uputio saučešće porodicama nastradalih vojnika JNA. Jurišića (64) optužnica tereti da je kao pripadnik rezervnog sastava policije MUP-a BiH i visoki starešina u operativnom štabu Službe javne bezbednosti u Tuzli izdao nalog za otvaranje vatre na kolonu JNA kada su poginula najmanje 92 vojnika, ranjeno najmanje 33 i uništen veći broj vojnih i sanitetskih vozila. Na osnovu te naredbe, raspoređeni snajperisti u obližnjim zgradama prvo su pucali i ubijali vozače vojnih vozila, tako zaustavljali vozila i njima blokirali dalji prolaz, a potom pucali i ubijali vojnike u tim vozilima koji nisu bili spremni na borbu i pružanje otpora, navodi se u optužnici. Kada su vojnici JNA počeli da iskaču iz vozila, na njih je otvarana vatra, a identičan tok napada bio je i na vidno obeleženim sanitetskim vojnim vozilima. Kolona JNA je, kako se navodi u optužnici, u putpunosti poštovala odluku Predsedništva BiH o mirnom izmeštanju sa teritorije BiH i postignuti Sporazum između BiH i SRJ o mirnom povlačenju, kao i date garancije postignute između vojnih i civilnih vlasti u Tuzli sa predstavnicima JNA.
Ilija Jurišić je uhapšen 11. maja prošle godine, po međunarodnoj poternici, na beogradskom aerodromu "Nikola Tesla", u tranzitu, na putu u Nemačku. Prema krivičnom zakonu za krivično delo koje se Jurišiću stavlja ne teret predviđena je kazna zatvora od pet do 20 godina zatvora.